Uzgoj i prerada badema

Uvod

Badem (u našim krajevima se još naziva mijendul ili bajam) je vrlo hranjivo, energetski bogato, te cijenjeno i traženo voće na domaćem i inozemnom tržištu. Sadrži vitamine, bjelančevine, ugljikohidrate, kvalitetne masnoće, mineralne i aromatične tvari.

Radi visoke energetske vrijednosti i posebne ugodne arome potražnja je u stalnom porastu. Badem se široko primjenjuje u prehrambenoj industriji, najviše u konditorskoj, proizvodnji čokolade, kolača, sladoleda, farmaceutskoj industriji, kozmetici,...

Hrvatska godišnje uvozi i do 400 tona jezgre. Domaća proizvodnja je niska i nestabilna, jer prevladavaju ranocvatuće sorte, koje u vrijeme cvatnje i poslije oplodnje stradavaju od niskih temperatura. Najveći dio sadašnjih stabala badema posađen je na škrtim tlima, gdje druge kulture nisu mogle rasti. Novi nasadi sade se kasnocvatućim sortama, da bi izbjegli mrazove i dali plodove bolje kakvoće.

Dosadašnje aktivnosti

Na prostoru Župe dubrovačke sada imamo veliki broj badema koji su zapušteni i obrasli u korov i makiju pa im je pristup gotovo nemoguć. Srećom ovdje se radi o stablima velike i prostrane krošnje na kojima je, uz nešto više truda, moguće ubrati i do 100 kg ploda.

Takvo stanje je posljedica neorganiziranog otkupa i plasmana ploda – jezgre . Vlasnici nasada u najvećem dijelu plodove ne beru, već ih puste da propadnu na stablu. Oni koji se potrude da ih poberu uglavnom ih prodaju u kori ili koriste jezgru za kućnu upotrebu (kolači i razne slastice).

Braniteljska zadruga EKO-ŽUPA planirala je nabaviti jedan sustav za obradu ploda badema; drobilicu , čistilicu i kalibrator što bi na području Župe dubrovačke (a možda i šire) potaknula proizvodnja ovog tradicionalnog voća, te bi se revitalizirali stari nasadi.

U 2013. godini je kupljena drobilica, te je sa istom obrađena manja količina ploda, uglavnom od članova zadruge.

Planirana ulaganja

Najisplativiji način korištenja ove voćke je prodaja jezgre badema. Problem međutim nastaje pri drobljenju ploda koji se provodi ručno, što iziskuje puno vremena i proizvodnju čini skupom i nekonkurentnom.

Kompletiranjem makar jednog sustava za obradu ploda badema; drobilice , čistilice i kalibratora potaknula bi se proizvodnja.

Dugoročni plan razvoja projekta

Utvrditi uvjete za uspješan uzgoj badema znači odrediti svojstva tla i klime pojedine lokacije. Opće je prihvaćeno mišljenje uzgajivača o badema kao skromnoj kulturi. Više topline badem podnosi dobro.

Badem nazivaju "kraljem sušnih predjela". Ipak, bez vode ne možemo dobiti siguran i redovit urod, pa ga sadimo tamo gdje može dobiti bar nešto padalina. Osobito su vrijedne one koje padnu u vrijeme vegetacije. Ako je dobar raspored padalina tijekom godine, badem intenzivno raste, dobro i redovito rodi. To se postiže i natapanjem dok traje rast mladica i ploda, pa je dobra vlažnost badema potrebna do polovice srpnja.

Sadnice badema proizvodi Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, proizvođači u dolini Neretve, a u novije vrijeme i drugi.

Na temelju svega navedenog možemo zaključiti:

  • Na području općine Župa dubrovačka već stoljećima se uspješno uzgaja badem, stoga postoje svi preduvjeti za njegovu uspješnu proizvodnju,
  • Badem se ovdje uzgaja tradicionalno ekstenzivno pri čemu mu se ne pridaje velika tržišna vrijednost,
  • Uz bolju valorizaciju, tržno usmjerenje, odabir kvalitetnijih sorti i poštivanje agrotehničkih mjera suvremenog uzgoja, bajam je ovdje moguće uzgajati na većim površinama (plantažno),
  • Plantažnim sustavom uzgoja obiteljska gospodarstva se profesionaliziraju, te imaju bolji agrotehnički nadzor uzgoja, olakšanu berbu, lakši plasman i bolje ekonomske rezultate,
  • Suvremeni nasad badema, uz poštivanje agrotehničkih mjera i rokova daje dobar urod, a gospodarstvo ostvaruje financijsku dobit od cca 35.000 kuna po 1 hektaru nasada badema
  • Preradom badema u krugu obiteljskog gospodarstva može se ostvariti i dodatni prihod.

Uzgoj i prerada dunje (markatunje)

Dosadašnje aktivnosti

Dunja koja se u dubrovačkom kraju naziva i markatunja rasprostranjena je voćka koja uglavnom raste pojedinačno ili po nekoliko desetaka stabala, često uz druge poljoprivredne kulture.

Jedan zarugar u svojem posjedu imaju voćnjak od 20 stabala, od čega se ostvati prinos od 100 do 150 kg ploda.

U 2012. godini zadruga je kupila duplikator- kuhalo sa mješalicom za preradu voća u marmeladu, džemove i ostale slastice.

Najpopularnija slastica koja se proizvodi i plasira je Dubrovačka kontonjata. Iako se radi po staroj recepturi pakira se u moderna i atraktivna pakiranja koja se plasiraju na tržište od 2011. godine.

Planirana ulaganja

Daljnje aktivnosti usmjerene su ka poticanju poljoprivrednika za obnovom već zasađenih stabala i otkupu ove vrijedne voćke.

Dugoročni plan razvoja projekta

U dugoročnm razdoblju, težište bi imali na razvoju kooperantskih odnosa sa poljoprivrednicima iz ovog kraja, te povećanje prerade i plasmana ploda dunje, kao i prerađevina poput marmelade i kontonjate.

Galerija

Uzgoj i prerada smokava

Dosadašnje aktivnosti

Poslije masline, smokva je najraširenija voćka od Istre do Dubrovačkog primorja. Smokve kod nas proizvode obiteljska gospodarstva bez većih preradbenih kapaciteta. Malo je voćnjaka smokve. Uglavnom raste pojedinačno ili po nekoliko desetaka stabala, često u okviru vinograda.

Svi zarugari u svojem posjedu imaju određeni broj stabala smokava, od čega se ostvati prinos od 700 – 800 kg suhih smokava. Međutim ovdje ne možemo govoriti o organiziranom i planskom uzgoju smokava niti kvalitetnoj proizvodnji smokvina ploda.

U 2010. godini dvojica zadrugara kupili su sušaru za sušenje smokava i ostalog voća kapaciteta 10 m2 površine ili cca 150 kg na dan u što su uložili 80 000,00 kn.

Kapacitet i mogućnosti sušenja u ovoj sušari su daleko veće što nam daje mogućnosti za planirati nastavak ove proizvodnje, te proširenje na ostale vrste voća za sušenje.

Za sada smo intenzivirali proizvodnju suhih smokava i smovnjaka koje pakiramo u prepoznatljivu ambalažu i plasiramo na tržište.

Planiranja ulaganja

Na površinama u posjedu zadrugara planiramo sadnju novih sadnica na cca 1/2 ha.

Za sadnju bi izabrali tri vrste smokava koje vrlo dobro uspjevaju na ovim prostorima :bjeluša, zamorčica i šaraguja.

Također planiramo revitalizirati nasad na zakupljenoj površini od 1 /2 ha obnavljajući već zasađena stabla, te sadeći nova na mjestima gdje nedostaju.

Dugoročni plan projekta

U dugoročnm razdoblju, težište bi imali na razvoju kooperantskih odnosa sa poljoprivrednicima iz ovog kraja, te povećanje prerade i plasmana kako smokvina ploda, prerađevina poput smokovnjaka i sl.

Galerija